
Osnovna dijagnoza
- višak masnog tkiva; BMI preko 30
- gojaznost gornjeg dela tela (stomak i bokovi) koja veće zdravstvene posledice od gojaznosti donjeg dela tela ( zadnjca i butine )
- postojanje pridruzenih komorbiditeta, uključujući pećernu bolest, hupertenziju, hiperlipoproteinemiju, bolesti srca, moždani udar i poremećaj disanja tokom sna (sleep apnea)
Gojaznost je komlikovana hronična bolest koja se karakteriše nakaupljanjem visceralne i potkožne masti.
BMI je direktno povezan sa masnim tkivom.
Normalan BMI je između 18,5 – 24,9.
Prekomerna telesna težina između 25- 29,9.
- I stepen gojaznosti 30- 34,9.
- II stepen gojaznosti 35 – 39,9.
- III stepen preko 40.
Gojazni pacijenti koji imaju povećan obim struka, muškarci preko 102 cm, a žene preko 88 cm, imaju veći rizik od nastanka komorbiditeta i rane smrti nego gojazni sa istim BMI.
Američke studije pokazuju da gotovo 40% Amerikanaca ima gojaznost.
Etiologija – uzroci nastanka
Genetski faktori i faktori sredine doprinose nastanku i razvoju gojaznosti. Studije blizanaca pokazale su da je genetski uzrok gojaznosti u 50-90% slučajeva uzrokovan varijacijom gena. Samo je mali broj slučajeva uzrokovan mutacijom pojedinačnog gena.
Većina gojaznosti kod ljudi nastaje interakcijom više gena, faktorom sredine i ponašanjem samog pojedinca tj. u sprezi sa njegovim navikama.
Medicinska procena gojaznih pacijenata
Najpre bi trebalo saznati pre kog vremeskog perioda se desila promena telesne težine kod pacijenta, kakva je njegova porodična istorija, ima li gojaznih, kakve su mu navike, ishrana, fizička aktivnost, koristi li cigarete i alkohol i psihosocijalni faktor uključujući procenu za prisustvo depresije.
Fizikalni nalaz bi trebalo početi izračunavanjem BMI, stepena distribucije masnog tkiva, procenom nutritivnog statusa i pronalaženjem znakova sekundarnog uzroka gojaznosti. Najmanje 1% gojaznih ima ovu vrstu gojaznosti.
Hipotiroidizam i Kusingov sindrom su važni primeri koliko je neophodna stručnost i znanje nuticioniste u tumačenju laboratorijskih analiza i u fizikalnom pregledu pacijenta kod koga postoji neočekivana skorašnja promena u kilaži.
Lečenje gojaznosti
Gubitak težine od 5 – 10% može da dovede do značajnog smanjenja komorbiditeta i bolesti prouzrokovanih gojaznošću. Ishrana, fizička aktivnost i promena navika su osnove svake strategije u dijeti.
U upustvima za ishranu trebalo bi naglasiti unos različitih, pretežno neprerađenih namirnica, sa posebnom pažnjom na ograničavanje unosa namirnica koje sadrže veliki broj kalorija bez nutritivne vrednosti, kao što su zaslađena pića, brza hrana, junk food i slatkiši.
Mediteranska dijeta može biti dobar izbor za osobe sa kardiovaskularnim rizikom, jer može da smanji procenat loših kardiovaskularnih događaja. Hrana sa niskim glikemijskim indeksom može ublažiti glad i smanjiti žudnju smanjenjem promena nivoa sećera u krvi.
Zadatak stručnih nutricionista dijetoterapeuta je da sprovedu edukovanje i uspostave plan ishrane svakom pojedincu ponaosob.
Edukacija između ostalog podrazumeva osmišljavanje programa za modifikovanje ponašanja i navika u ishrani. Pacijenti mogu da budu naučeni da prepoznaju “uzroke napada gladi” ( emocije, situacije itd) i kako da ih izbegnu i kontrolišu.
Fizička aktivnost nudi više izazova pacijentima koji pokušavaju da izgube višak kilograma i uspostave željenu kilazu. Fizička aktivnost i dijeta sprovedene zajedno, nude brže i dugoročnije rezultate .
Kada je to moguće, lekar nutricionista može da preporuči pacijentu medikamentnu terapiju. Ona se razmatra kod pacijenata sa BMI 30 ili višim ili sa BMI 27 ili višim kod kojih postoje komorbiditeti.
Obzirom da je gojaznost hronična bolest, medikamentna terapija je odobrena na duži vremenski period. Opet napominjem, da bi i tada ova vrsta terapije trebalo da se sprovodi zajedno sa fizičkom aktivnošću i odgovarajućim planom ishrane. FDA je odobrila šest grupa lekova koji mogu da se koriste u lečenju gojaznosti:
- Phentermine, caps, tabl, dnevno koriscenje, mladje osobe, obazrivo kod HTA, hipertiroidizma, glaukoma, nesanice, anksioznosti.
- Orlistat, caps, dnevno, osobe sa HLP, obazrivo kod GIT tegoba
- Phentermine/topiramat extended release, caps, dnevno, kao pod 1.
- Lorcaserin, tab dnevno, ne u trudnoći i kao pod 1.
- Nalxetrone, tab dnevno, pacijenti koji imaju strah od hrane, pokusavaju da ostave pusenje ili alkohol, koji imaju depresiju.
- Liraglutide 3.0 mg, sc inj, dijabeticari ili predijabetes.
Pacijenti sa BMI preko 40, ili sa BMI preko 35 kod kojih postoje komorbiditeti, a kojima predhodne terapije (promena navika, fiz. aktivnost i ishrana) nisu dali rezultate mogu da se upute na barijatrijsku hirurgiju poznatiju kao gastrični bajpas .