Osnovna dijagnoza

Tip 2 dijabetesa

  • Uglavnom pacijenti preko 40 godina starosti i gojazni
  • Učestalo mokrenje, učestalo pijenje vode.  Ketonurija i gubitak u težini su neuobičajeni u vreme dijagnoze. Kandidalna vaginalna infekcija kod žena može da bude početna manifestacija. Mnogi pacijenti imaji neke ili uopšte nemaju simptome.
  • Jutarnja plazma glukoze je od 7,0 mmol/l i viša posle celonoćnog gladovanja u više od dva merenja. Dva sata nakon oralnog uzimanja 75 g glukoze, vrednost je 11,1 mmol/l ili viša.
  • HbA1c 6,5% ili visi
  • Hipertensija, dislipidemija i ateroskleroza su često udružene

Tip 1 dijabetesa

  • Polurija, polidipsija i gubitak u težini sa plazma glukozom od 11,1 mmol/l ili višom
  • Ketonemija, ketonurija ili obe
  • Antitela na Langerhansova ostrvca su stalno prisutna

Preporučena dijeta

Dobro izbalansirana, dijeta bogata nutritivnim sastojcima je osnova.

Ne postoje specifične preporuke koliko bi procenata u kalorijama trebalo da bude sačinjeno od ugljenohidrata, proteina i masti. Ovi makronutijenti bi proporcijano trebalo da budu individualno zasnovani na obrascima ishrane, sklonostima i metaboličkim ciljevima.

Generalno, većina pacijenata sa dijabetesom konzumira oko 45 % od ukupnog dnevnog unosa kalorija u vidu uglenohidrata, 25% – 35% u formi masti i 10% do 35% u formi proteina.

Kod pacijenata sa tipom 2 dijabetesa ograničavanje unosa ugljenohidrata i zamena nekim od kalorija sa monosaharidnim mastima, poput maslinovog ulja, kanola ulja, ili uljima u orasima i avokadu , mogu da smanje trigliceride i poboljšaju HDL holesterol.

Mediteranski način ishrane, dijeta obogaćena orasima, bademom, lešnicima i maslinovim uljem, dokazano poboljsava glikemijsku kontrolu i smanjuje rizik od nastanka šloga i kardiovaskularnih oboljenja.

Kod gojaznih pacijenata sa dijabetesom tip 2 restrikcija u kalorijama je vazan cilj dijeta.

Pacijente sa tipom 1 dijabetesa ili tipom 2 dijabetesa koji uzimaju insulin, trebalo bi naučiti “ugljenohidratnom brojanju”, tako da sami mogu da procene koliku dozu insulina mogu da ubrizgaju posle karbohidratnog obroka.

Preporuke za unos zasićenih masti holesterola su iste kao u populaciji osoba koje nemaju dijabetes.

Zasićene masti bi trebalo da budu limitirane na manje od 10% dnevnog unosa kalorija, a unos holesterola bi trebalo da bude manji od 300mg/ dan.

Kod pacijenata sa bubrežnim bolestima, preporuka je da dnevni unos proteina bude 0,8 g/kg TT/dan.

  1. dijetalna vlakna – biljne komponente poput celuloze  pektina, smole su nevarljive kod ljudi. Nerastvorljiva vlakna poput celulose i hemicelulose nađena u mekinjama, mogu da povećaju crevni prenos i imaju blagotvorne efekte na debelo crevo. Nasuprot njima, rastvorljiva vlakna kao gume ili smole i pektini, koji mogu da se nađu u pasulju, ovsu ili kori jabuke, skloni su usporavanju apsrbcije hranljivih materija tako da i sama apsorbcija glukoze može biti smanjena.
  2. glikemijski indeks – glikemijski indeks ugljenohidrata koju hrana sadrži određuje se poređenjem brzine iskorišćenja glukoze nakon konzumiranja 50 g ispitivane hrane sa brzinom iskorišćenja glukoze nakon konzumiranja 50 g referentne hrane (beli hleb).
    Konzumiranjem hrane nižeg glikemijskog indeksa postiže se manja vrednost gikemije nakon obroka.
    Hrana niskog glikemijskog indeksa ima vrednost 55 i nižu i uključuje voće, povrće, hleb od celog zrna, paste i mahunarke.
    Hrana visokog glikemijskog indeksa ima vrednost 70 i više i uključuje pečeni krompir, belo brasno i beli pirinač.
  3. vestački i drugi zaslađivači – saharin, stevija, truvija, su vestački zaslađivači koji mogu da se koriste u ishrani i prilikom kuvanja. Aspartamu (NutraSweet) nedostaje toplotna stabilnost i ne može da se koristi u kuvanju. Ni jedan od ovih zaslađivača ne podiže nivo glukoze u krvi.Fruktoza predstavlja prirodnu šećernu supstancu koja je visoko efikasan zaslađivač i izaziva samo neznatno povećanje nivoa šećera u krvi , i ne zahteva dodatni insulin za svoj metabolizam. Međutim, zbog štetnog efekta velike količine fruktoze na povećanje nivoa triglicerida, holesterola i LDL holesterola u krvi, ne preporučuje se u dijetama za dijabetes. Ovo ne isključuje korišćenje fruktoze u voću i povrću, kao i umereno korišćenje zaslađivača u vidu fruktoze.Šećerni alkoholi, poznati kao polioli, uporedo se koriste kao zaslađivači i u kuvanju. Oni se ne apsorbuju u krvi tako lako kao šećeri, pa stoga ne podižu nivo glukoze u krvi.

    Proizvodi koji ga sadrže nose nazive sugar free ili bez šećera. Ako se koriste u velikim kokicinama mogu da izazovu nadimanje i dijareju.

Go top

Porodični lekar - Specijalistička ordinacija opšte medicine

Specijalistička ordinacija opšte medicineporodični lekar, pruža pomoć i prati zdravstveno stanje svakog člana Vaše porodice bez obzira na pol i  starost. Na ovaj način lečenja stiče se poverenja u lekara, izgrađuje dublji odnos koji može da traje do kraja života.

Porodični lekar je detaljno upoznat sa istorijom bolesti vaše porodice

Kada Vas jedan lekar leči godinama , on ima mogućnosti da upozna i razume ne samo Vaše trenutno zdravstveno stanje već da ga poveže sa ostalim problemima koji su možda godinama prisutni.

Otvaranje USKORO. Lokacija Smederevo.

Specijalistička ordinacija opšte medicine