Kardiovaskularne bolesti (u daljem tekstu KVB) ili bolesti srca su grupa bolesti međusobno povezanih koje uključuju aterosklerozu, ishemijsku bolest srca, hipertenziju, periferne vaskularne bolesti i otkazivanje srca ili srčanu insuficijenciju.
Faktori rizika za nastanak KVB
Glavni faktori rizika
- Hipertenzija (povišen krvni pritisak)
- Godine starosti, za muškarce preko 45, za žene preko 55
- Dijabetes melitus (šećerna bolest)
- Glomerularna bubrezna filtracija preko 60 ml/min
- Mikroalbuminurija (albumini u urinu)
- Porodicna istorija o preranoj KVB za muskarce ispod 55-te godine, za zene ispod 65-te godine
Umereni faktori rizika
- Povišen holesterol
- Smanjen HDL holesterol
- Povišen LDL holesterol
- Povišeni trigliceridi
- Inflamatorni markeri
- Fibrinogen
- C – reaktivni protein ( CRP)
Navike
- Pušenje
- Fizička neaktivnost
- Ishrana
- Stres
- Poremećaj spavanja
- Preterano konzumiranje alkohola
Vaznost ishrane u modifikovanju rizika od KVB poznata je neko vreme. Ranije se nije pridavala važnost tome, danas su poznati određeni obrasci ishrane, koji se stavljaju u vezu sa zdravstvenim ishodima, kao sto su kardiovaskularne bolesti.
Mediteranska dijeta – kao preporuka
Ne postoji jedinstvena definicija Mediteranske dijete u medicinskim studijama. Karakteristike ove dijete su veći broj obroka od voćai povrća, sa naglaskom na korenu biljke i lišću, celim zrnima, posnoj ribi (bogata u omega – 3 masnim kiselinama), manjim količinama crvenog mesa.
Preporučuje se posno meso, mlečni proizvodi sa manje masti, obilje orašastih plodova i mahunarki, korišćenjem maslinovog ulja, ulje repice, ulje orašastih plodova, ili margarin mešan sa uljem repice ili lanenim uljem.
Mediteranska dijeta bi šematski trebalo da bude umerena sa ukupnim mastima (32 % do 35%), relativno niska u zasicenim mastima (9% do 10%) visoka u polinežasićenim masnim kiselinama (pogotovu omega- 3), i visoka u dijetnim vlaknima (27 do 35 g po danu).