Divertikuloza predstavlja vrećaste izbočine ili džepove (divertikule) u sklopu kolona, kada mukoza i submukoza kolona naprave izbočinu ili kilu kroz oslabljen prostor u mišiću. Teško je reći koliki procenat stanovništva ima ove divertikule jer one najčešće ne daju simptome.
Divertikulitis je komplikacija divertikuloze koja označava zapaljenje jednog ili više divertikuluma.
Uzrok divertikuloze nije sasvim jasan. Epidemiološke studije pokazuju da ishrana sa niskim sadržajem dijetnih vlakana učestvuje u razvoju bolesti. Ovakva ishrana smanjuje volumen stolice, usled čega dolazi do zatvora, koji opet povećava pritisak u kolonu i mogućnost ka stvaranju divertikuluma na oštećenim delovima kolona.
Preporuke i ishrana
Lekari imaju praksu da savetuju izbegavanje orašastih plodova, semenki, ljuski, kukuruza i kokica. Međutim, 18-godišnja studija nije pronašla vezu između ovih namirnica i krvarenja iz divertikuluma.
Za vreme akutne faze divertikuloze ili krvarenja iz divertikuluma, oralni unos bi trebalo smanjiti.
Ishrana koja sadrži dijetna vlakna u kombinciji sa dobrom hidracijom, obezbeđuje mekšu stolicu i smanjuje pritisak na kolon. Količina dijetnih vlakana koja se preporučuje je 25 g/ dan za žene i 38 g/ dan za muškarce.
Unošenje dijetnih vlakana bi postepeno trebalo smanjivati jer mogu da uzrokuju stvaranje gasova i nadutosti. Ukoliko pacijent ne moze da konzumira dovoljnu količinu ugljenih vlakana, preporučuje se suplementacija u vidu metilceluloze i psilijuma.
Odgovarajući unos tečnosti i probitika se takođe preporučuje.